+385 1 4886 296
 info@gbccroatia.org
           

HRVATSKO GRADITELJSTVO DO 2030 godine - panel u organizaciji HSZG-a


  05.04.17, 13:00h

Zagreb (5. travanj 2017.) – Na Zagrebačkom su Velesajmu u utorak, 4. travnja u 11,00 sati svečano otvoreni proljetni sajmovi Zagrebačkog Velesajma, između kojih i 40. SAJAM GRADITELJSTVA. Svečanosti otvorenja nazočio je resorni ministar Lovro Kuščević ispred Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja (MGIPU);  Petra Škevin, predsjednica Upravnog odbora Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju (HSZG) pozdravila je inicijativu Zagrebačkog Velesajma o uvrštenju zelene gradnje već drugu godinu za redom u sajamski program, a proljetne sajmove je svečano otvorio Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba.

Program se nastavio panel diskusijom HRVATSKO GRADITELJSTVO DO 2030 godine u organizaciji HSZG-a  u kojem su panelisti razgovarali o strateškim dokumentima koje je Republika Hrvatska u okviru graditeljstva već donijela ili planira donijeti za razdoblje do 2030 uz pogled na 2050 g. Posjetitelji otvorenja i panel diskusije doznali su kako MGIPU vidi razvoj prostora u Hrvatskoj u tom razdoblju, kako će poticati jedinice lokalne samouprave da tzv. green urban development (s posebnim osvrtom na razvoj zelene infrastrukture) shvate prioritetno i u kontekstu iskorištenja fondova Europske unije. Također,  uz uključenje svih principa održivosti, zaštite okoliša i smanjenja CO2 i iskorištenje svih raspoloživih zelenih tehnologija, proizvoda i usluga s ciljem ostvarenja kvalitetnijeg i zdravijeg života za sve ljude u Hrvatskoj. Koliko je novca na raspolaganju za obnovu postojećeg nekretninskog sektora u tom razdoblju, koliko ćemo poticati investicijske projekte u brownfield segment, imamo li dovoljno kompetentnih ljudi za provedbu strategija, može li Hrvatska za desetak godina dostići razinu istinski zelenih pametnih gradova o kakvima doznajemo iz Danske, Švedske? Mogu li nam u tome pomoći financijske institucije poput EBRD-a i HBOR-a koje intezivno podupiru pricip održivosti kroz direktna ulaganja, inicijative i tehničku pomoć investitorima?

Sudionici panela bili su Irena Križ Šelendić, Načelnica Sektora za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, MGIPU;  Prof. dr. sc. Neven Kuspilić, dekan, Sveučilište u Zagrebu Građevinski fakultet; Ivana Miličić, Principal bankar, Europska banka za obnovu i razvoj; Neven Mikec, direktor, VMD Model d.o.o.; Tomislav Ćurković, član Upravnog odbora, Hrvatska komora arhitekata;Lino Fučić, Rukovoditelj direkcije, Hrvatska banka za obnovu i razvitak i Klara Matić, Senior Consultant, Colliers International.

 

U okviru inicijative OBNOVIMO HRVATSKU, održane su tri zanimljive prezentacije dostupne na www.gbccroatia.org)

  1. ”Aktualni strateški dokumenti RH iz područja graditeljstva”

Irena Križ Šelendić, Načelnica Sektora za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, MGIPU -  Uprava za graditeljstvo i energetsku učinkovitost u zgradarstvu

  1.  „Energetska obnova javnih i stambenih zgrada bespovratnim sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj temeljem OPKKK 2014.-2020.“

Ines Androić Brajčić, Načelnica sektora, MGIPU - Uprava za prostorno uređenje, pravne poslove i EU programe, Sektor za programe i projekte Europske unije

  1. ”Zelena javna nabava RH – aktualni status i planovi za budućnost”

Branka Pivčević Novak, Voditeljica službe, MZOIE - Uprava za klimatske aktivnosti, održivi razvoj i zaštitu zraka, tla i mora, Sektor za klimatske aktivnosti i održivi razvoj / Služba za održivi razvoj 

 

Nakon godina stagnacija građevinskog sektora u Hrvatskoj i neminovnog urušavanja broja građevinskih tvrtki, obrta i odlaska velikog broja građevinskih radnika na rad u inozemstvo, Hrvatska se zadnje dvije do tri godine nalazi u iznenađujuće pozitivnoj situaciji u kojoj mora nastojati vratiti kvalitetne građevinske radnike u Hrvatsku te osnažiti tvrtke i obrte koje veliki posao očekuje u poslovima cjelovite energetske obnove zgrada. Također, dio arhitektonske scene u Hrvatskoj zaziva postupke revitalizacije zapuštenih prostora uz pretvaranje istih u ekonomski, socijalno, kulturno i ekološki prihvatljive prostore na ponos i korištenje kako domaćeg stanovništva, tako i sve brojnijih turista u svim dijelovima naše zemlje. Profesionalci svih inženjerskih struka razmjenjuju znanje o novim načinima planiranja, projektiranja, gradnje, održavanja i upravljanja zgradama uz korištenje principa zelene gradnje i postaju spremni za integrirani pristup razvoju investicijskih projekata. Mladima su sve češće na raspolaganju mogućnosti studiranja u programima iz područja održive i zelene gradnje pri čemu neka Sveučilišta u Hrvatskoj prednjače i stvaraju pozitivno ozračje za promjene u svim dijelovima zemlje. Bankarski sektor u svojim strategijama ističe održivost i zelene principe kao glavne elemente za dodjelu povoljnijih kreditnih linija investitorima. Tvrtke konzultanti u nekretninskom sektoru, koji se nalaze između investitora i velikog broja ostalih dionika u graditeljskom procesu, imaju značajnu ulogu integratora u kreiranju vrednijih, suvremenijih i čovjeku i okolišu prihvatljivijih investicijskih koncepata. Ujedno, od sve većeg broja stranih investitora u Hrvatskoj zaprimaju zahtjeve za ostvarenjem investicija kao istinski zelenih, no moraju izbalansirati još uvijek evidentne prepreke iz područja urbanizma, regulative, administracije. Iako Hrvatska za sada ne dijeli visoko mjesto na popisu zemalja sa značajnijim brojem zgrada certificiranih prema zelenim certifikatima, postoje svijetli primjeri  stoga panel diskusija donosi i perspektivu developera u kontekstu održivog, kvalitetnog i s prirodom i čovjekom usklađenog razvoja investicija.

Jesu li to znaci da će HRVATSKO GRADITELJSTVO do 2030 uhvatiti korak sa svjetskim trendovima i stvoriti temelje da očuvamo sve što je dobro, a unaprijedimo ono s čime u prostoru danas nismo zadovoljni?

 

Izvor: Hrvatski savjet za zelenu gradnju, www.gbccroatia.org

 

 

00 HSZG Snježana Turalija
(pdf, 1.21 MB)

01 MGIPU Irena Križ Šelendić
(pdf, 2.14 MB)

02 MGIPU Ines Androić Brajčić
(pdf, 4.05 MB)

03 MZOIE Branka Pivčević Novak
(pdf, 1.41 MB)

 

 

Pokrovitelji – platinasti, zlatni i srebrni

POSLOVNI ČLANOVI

Prijavite se na HSZG newsletter: