+385 1 4886 296
 info@gbccroatia.org
           

Ključni sustavi za prilagodbu klimatskim promjenama - energija i mobilnost


  07.07.20, 12:00h

ONLINE PANEL DISKUSIJA: PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA –nužne transformacije u ključnim sustavima - energije i mobilnosti, održana je 7.7.2020. godine, od 10-12 sati, putem platforme ZOOM, u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju (GBC) i Energetskog Instituta Hrvoje Požar (EIHP).

Uvod u samu temu nameće činjenicu koja se mora spomenuti, a to je da je Europska komisija usvojila 11. prosinca 2019. Green Deal, Zeleni ugovor, veliku strategiju za borbu protiv klimatskih promjena u narednih 30 godina. Ovaj plan treba Europsku uniju učiniti klimatski neutralnom do sredine stoljeća kroz ulaganja u istraživanja i inovacije te očuvanje okoliša.

Razdoblje od 2020.-2030. godine bit će desetljeće od presudne važnosti ako Europska unija do 2050. godine želi postići nultu neto emisiju stakleničkih plinova. Postizanje navedenog značilo bi znatna dodatna ulaganja u energetski sustav EU-a i srodnu infrastrukturu u usporedbi s današnjom osnovnom vrijednosti, u rasponu od 175 do 290 milijardi eura na godinu.

Za pokrivanje financijskih troškova novog klimatskog programa već su iznesena dva glavna prijedloga. Prvi, investicijski plan za održivu Europu (SEIP) koji bi u sljedećem desetljeću trebao otvoriti ulaganja povezana s klimom u vrijednosti od trilijun eura. Drugi, kako bi se pomoglo u realizaciji SEIP-a, Europska investicijska banka (EIB) pretvorila bi se u klimatsku banku i povećala svoj udio ulaganja u klimu s 25 % na 50 %.

U svjetlu uloženih napora za suzbijanjem širenja epidemije virusa COVID-19 Europom, Europska unija, svojom pozicijom, rasponom i utjecajem nastoji uspostaviti široku mrežu suradnje na nekoliko područja svoga djelovanja. Jedno od takvih područja je i Green Deal, portfelj s ciljem oblikovanja ne samo politika zaštite okoliša zemalja Europske unije, već i s ciljem usmjeravanja europskog gospodarstva ka održivim principima i kvalitetnom razvoju.

Nakon prezentiranog uvoda u panel diskusiju, 100injak sudionika različitih struka se, kroz panel diskusiju, informiralo i aktivno sudjelovalo u raspravi o sljedećim temama:

o             Ciljevi klimatske politike EU

o             Zašto prilagodba klimatskim promjenama?

o             Alati za pripremu i planiranje adaptacijskih mjera klimatskim promjenama

o             Održivi razvoj i napredak niskougljičnog energetskog planiranja na regionalnoj razini

o             Inovativne mjere održive električne mobilnosti

o             Nove energetske oznake uređaja povezanih s energijom

 

Teme su razvile razgovor koji se odvijao kroz dva panela: panel Energija, pod moderatorstvom Tanje Marković, GBC, te panel Mobilnost, kojim je moderirao g. Željko Purgar, stručnjak za e-mobilnost.

U okviru panela Energija sudjelovali su:

  • Ivana Rogulj, programska direktorica, DOOR
  • Ilja Drmač, voditelj projekta RESPONSE, EIHP
  • Suada Mustajbegović, načelnica sektora za energetsku učinkovitost, FZOEU
  • Marko Bišćan, voditelj projekta LEBEL2020, EIHP
  • Vlasta Zanki, pomoćnica direktora, HEP ESCO

Panelisti su kratko pojasnili ciljeve klimatske politike EU, prilagodbu klimatskim promjenama i zašto bismo trebali djelovati, nove načine programiranja i nove fondove. Nadalje, objašnjeno je zašto je važno poticanje održivog razvoja u RH te je prezentiran projekt RESPONSE, kao projekt koji nudi alate za pripremu i planiranje adaptacijskih mjera klimatskim promjenama te je kao primjer dobre prakse spomenut grad Šibenik. Zatim, u okviru projekta LABEL2020, istaknuto je da događa tranzicija glede novih energetskih oznaka uređaja povezanih s energijom, prije svega kućanskih uređaja i izvora svijetlosti te kada će se dogoditi implementacija. Dodatno, predstavljeni su i Javni pozivi Fonda u 2020. godini – EnU i OIE:

  • Program obnove obiteljskih kuća
  • Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije (kućanstva, zgrade javne namjene, turistički sektor, industrija)
  • Poticanje energetske učinkovitosti u prometu (nabava električnih vozila i plovila, izgradnja infrastrukture za alternativna goriva te promicanje integriranog i inteligentnog prometa)
  • Poticanje primjene koncepta „pametnih gradova”

U nastavku, prezentirana je i uloga Fonda po pitanju aktivnosti klimatskih promjena i EU sufinanciranja. Za kraj, obrađena je i tema uloge energetskih tvrtki u energetskoj tranziciji i GREEN DEAL-u, kako energetske tvrtke mogu utjecati na uštedu energije u krajnjoj potrošnji te koja je nova uloga zgrada kroz nZEB standard.

U okviru panela Mobilnost sudjelovali su:

  • Bruno Židov, voditelj projekta E-MOBICITY, EIHP
  • Matija Vajdić, voditelj projekta PROSPECT2030, EIHP
  • Darko Tenšek, EV Project Manager Nissan Adriatic, Renault Nissan
  • Ksenija Jeretec, Ducati Componenti
  • Mario Mihetec, Voditelj službe za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, FZOEU

Nakon kratkog uvoda održanog od strane moderatora, g. Purgara, o načinima provođenja implementacije održivog prometa u pametne zgrade te energetskim i klimatskim opravdanostima masovne elektrifikacije prometa, ukratko je prezentiran projekt PROSPECT2030 čiji je cilj razvoj i napredak niskougljičnog energetskog planiranja na regionalnoj razini. EIHP kao projektni partner upravo radi na primjeru Splitsko-dalmatinske županije scenarijski model u programskom paketu LEAP kako bi energetski akcijski plan županije uskladio sa ciljevima Europskog zelenog plana. Nadalje, prezentiran je i projekt E-MOBICITY, koji nastoji unaprijediti nisko-ugljične politike, kako bi se olakšalo poduzimanje inovativnih mjera održive električne mobilnosti. Dodatno, razgovaralo se o predviđanjima u smislu kada će prodaja električnih automobila u Hrvatskoj postati „business as usuall“? te kakva je danas situacija na tržištu automobila u Hrvatskoj, EU, Europi i globalno. U dosadašnjoj raspravi čuli smo, da se problemi masovne elektrifikacije osobnog motornog prometa u Hrvatskoj kriju i u potpori masovnom korištenju električnih automobila. Ducati Componenti već dugo nudi svestrana rješenja za izazove te vrste. Prezentirana su najbolja rješenja za korisnike električnih vozila, djelatnike elektroenergetskog sektora te odgovorne za stvaranje pravog eko-sustava hrvatske elektromobilnosti. Za kraj, FZOEU je objasnio kako planira smanjiti emisije stakleničkih plinova u tom stupu i cjelovito u sektoru prometa.

 

 

Sign up for CGBC newsletter: